Piše: Ajdin Ahmetspahić Tokom prošle sedmice stručni tim Fondacije, koji su činili terenski arheolog Amna Agić, terenski geolog Rich Hoyle i koordinator projekta Ajdin Ahmetspahić, posjetio je “grad fratara i zlatara”, mirno mjesto u centralnoj Bosni, s ciljem sticanja uvida u geološke i historijske informacije o ovom kraju, a koje bi mogle pomoći pri istraživanju Kompleksa bosanskih piramida. Fojnica (Hvojnica) se prvi put zvanično spominje polovinom 14.stoljeća kao već postojeća rudarska ispostava. Tokom trajanja srednjevjekovne bosanske države u sastavu je župe Lepenica, a vrhunac doživljava početkom 15.stoljeća, prije dolaska Osmanlija. Kroz centar grada protiče rijeka Dragača, a nekoliko stotina metara istočno zajedno sa Željeznicom stvara Fojničku rijeku. Za ovu rijeku, koja protiče i kroz Visoko, oduvijek se znalo da je zlatonosna. U Fojnici su se nalazili aktivni rudnici željeza, zlata, olova, cinka i drugih plemenitih metala i minerala. Ovo je privlačilo strane ulagače pa su bosanski banovi i knezovi često “najamljivali rupe” dubrovačkim rudarima i trgovcima. Tako je Fojnica bila drugi grad po veličini u cijeloj Kraljevini Bosni s jednom od najvećih dubrovačkih kolonija. Obzirom da je Bosna tokom gotovo cijelog srednjeg vijeka bila teološka “crna rupa” tako su u 10.vijeku počeli iz Italije pristizati pripadnici reda Sv. Franje. U svojim nastojanjima da pridobiju šizmatičke pripadnike Crkve Bosanske franjevci su se stopili u jedinstvenoj kulturnoj oazi Bosne i zauvijek tu ostali kao njen sastavni dio. Jedan od tri najveća preostala franjevačka samostana nalazi se upravo u Fojnici. Druga dva su u Visokom i Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja. Današnji samostan Svetoga Duha je na lokaciji iznad grada Fojnice, na obroncima brda Križ, još od 16. stoljeća. Uz samostan je 1888.godine dograđena crkva. Prostor samostana je naknadno prtvoren u muzej, a uz njega nadograđen stambeni dio za redovnike. Upravo je muzej franjevačkog samostana jedna od najinteresantnijih kulturnih atrakcija ovog grada. Pored grbovnika bosanskih porodica, ateljea s umjetninama, etnografskog i numizmatičkog dijela, muzej krasi i biblioteka s preko 40.000 naslova iz različitih vremenskih perioda. U okviru biblioteke nalazi se i trinaest inkunabula, spisa tiskanih prije više od 500 godina. U okviru izložbe vjerskih predmeta i odora najinteresantnija je “Ahdnama” (sutanov ferman), izdata od…
{gallery}16748{/gallery}