Piše: dr. Semir Osmanagić Sv. Naum, Makedonija April 2017. Prelijepo Ohridsko jezero dijele Albanija i Makedonija. U blizini same granice, rijeka Crni Drim je najveći izvor čiste i hladne vode koja se ulijeva u jezero. Tu su doduše i Bijeli Drim sa albanske strane te 30 podvodnih i 15 površinskih izvora. Na ušću Crnog Drima smješten je i romantični otočić i velika plaža. Na visokoj stijeni podigao je Sveti Naum prvo manastir 895. godine, a onda i samostansku crkvu 900. godine posvećenu sv. Arhanđelima Mihajlu i Gabrijelu. Inače, Sv. Naum se rodio sredinom IX stoljeća i bio je učenik slovenskih prosvjetitelja Sv. Ćirila i Metodija, a savremenik i saradnik Sv. Klementa Ohridskog. Njih su dvojica opismenili 3.500 monaha i osposobili ih za evangelizaciju. Stoga ne čudi da su postali sveci u slovenskoj tradiciji. Razvili su ćirilićno i glagoljično pismo bazirano na grčkom alfabetu. Naravno, vrijeme će dati sud koliko je njihova uloga bila prosvjetiteljska za starosjedioce Balkana. Tokom svog života, Sveti Naum je radio na evangelizaciji Moravske, odakle je protjeran nakon smrti Sv. Metoda. Otišao je u Bugarsku, a ubrzo nakon toga došao je na Ohridsko jezero. Sveti Kliment je postao apostol u Ohridu, a Sveti Naum je osnovao manastir 30 km. južnije. Originalni stubovi pod svodom današnje crkve, imaju pismo iz X stoljeća koje svjedoči o njegovoj pismenosti i misiji koju je provodio. U manastiru je i umro 910. godine gdje je i sahranjen. Znatno kasnije, Osmanlije uništavaju crkvu, koja je ponovo podignuta u XVI stoljeću. Brojni dodaci, popravke i restauracije, rezultirale su današnjim reprezentativnim vjerskim objektom koji je u XXI stoljeću postao muzejsko-turistička trakcija s hotelskim kompleksom u blizini. Ali, Naumove kosti su još uvijek pod svodom crkve. Smatraju se čudotvornim. Prilikom ulaska u malu prostoriju, s kamenom nadgrobnom pločom, osjeti se patina minulih vremena. Prišla je žena, kleknula na koljena, poljubila ploču i pomolila se. U narodu postoji legenda da i dan danas njegove mošti liječe od teških bolesti, a naročito od ludila. Također, priča se da se na grobnoj ploči može čuti kucanje Naumovog srca. Da ove priče nisu bez osnove, pokazuje nam biografija Sv. Nauma.…
{gallery}11722{/gallery}